terça-feira, 30 de novembro de 2010

Hanoin badak ida atu haburas “East Timorese Association of Peterborough”

Hosi: Celso Oliveira *


Moris iha Peterborough (balun tinan 5, 6, 7 no 8), seidauk iha ema ida maka fo’o hanoin atu halo moris assosiasaun Timoroan iha sidadi Peterborough. Maibe, iha fulan Fevereiru tinan 1 ne’e, Padre David ho Madre Mary (hosi Igreja The All Souls), fo’o desafiu (tantangan) 1 ba Timoroan sira hodi halo moris “Assosiasaun Timoroan iha Peterborough”.

Ideias ou objektivus prinsipais hosi “Assosiasaun Timoroan iha Peterborough” maka:
1. Atu halibur komunidadi Timoroan ho sira nia familia no maluk sira hotu.
2. Atu prezerva kultura no hametin relasaun sosial iha komunidadi Timoroan.
3. Atu haburas amizade no solidariedadi ba malun.
4. Atu dezenvolve meius integrasaun iha komunidadi nia laran, nomos atu hasa'e liu tan ema nia konhesimentu ba kultura Timor nian.
5. Atu dezenvolve konhesimentu ba kostume no kultura iha komunidadi lokal.

Nudar Timoroan, ita tenki simu ideia ne’e ho laran ksolok no laran luan tebes. Tamba:
Primeiru, dalan nebe maka padre David no madre Mary loke ba Timor oan iha Peterborough sei sai dalan ida diak tebes i sei servi Timoroan hotu ninia interesse iha Peterborough.
Segundu, nudar ema lao rai ita hotu hakarak atu moris iha assosiasaun nia laran hodi nune ita bele aprende buat nebe diak i valoriza tempo nebe iha pessoal, familia no profissionalmente.
Terseiru, nudar Timoroan, ita hakarak hatudu “Timor ninia identidadi” iha komunidadi lokal ida ne’e.

Desafiu
Oras ne’e daudaun, “Assosiasaun Timoroan iha Peterborough” hanesan desafiu (tantangan) bo’ot ida ba Timoroan hotu iha Peterborough. Tamba: primeiru, oinsa atu realiza ideias prinsipais iha assosiasaun nia laran. Segundu, oinsa harmonia no estabilidadi iha komunidadi nia laran labele naksobu. Terseiru, oinsa Timoroan iha Peterborough bele aprende ema seluk nia toman/lisan/kultura/lei no moris loro-loron.

Oportunidadi
“Assosiasaun Timoroan iha Peterborough” laos deit hanesan desafiu, maibe sei sai oportunidadi (kesempatan) 1 diak ba Timoroan hotu, tamba: primeiru, bainhira ita moris hamutuk iha assosiasaun ida nia laran, entaun, ita sei hetan “nilai-nilai positif” barak hosi assosiasaun ida ne’e. Segundu, ita bele aprende buat barak iha assosiasaun nia laran. Terseiru, labarik kiik sira nebe moris no bo’ot iha ne’e, sei kontinua moris ho espiritu “Timoroan” iha ema nia rain. Kuartu, hosi Assosiasaun oan ne’e ita sei hetan kursu/oportunidadi oi-oin hodi bele dezenvolve ita nia-an, ita nia família no ita nia rain. Kinto, hosi assosiasaun ne'e ita aprende hanoin foun ohin loron nian para iha tinan 5 k 10 mai, ita dezenvolve atividades seluk tan iha Peterborough, por exemplo ita dezenvolve/hari'i assosiasaun desportiva, assosiasaun kultura, assosiasaun negosiu, i, nune mos ita bele inspira komunidadi hosi sidadi seluk para moris hodi tulun Timoroan lao rai sira. Sexto, Iha futuro, ita bele koordena ho governo Timor hodi ezizi partisipasaun Timoroan UK iha eleisoesn gerais nebe halo iha Timor Leste.

Papel Imigranti Nian
Hanesan imigranti, ita nia moris loro-loron maka servisu, atu nune bele hatutan no hadia ita nia moris iha ema nia rain, nomos, hatutan no hadia ita nia família nia moris iha ita nia rain rasik, Timor Leste.

Atu sai imigranti diak, ita presija hatene didiak konaba komunidadi lokal ninia toman/lisan/kultura/lei no moris loro-loron. Ne’e duni, ita hotu lakohi atu komunidadi Timor iha Peterborough sai hanesan komunidadi ida nebe la hatene halo “integrasaun diak” iha komunidadi lokal.

Papel ema lao rai iha komunidadi lokal maka: 1. Respeitu ema nia lei. 2. Hametin amizade. 3. Hasa’e konhesimentu konaba ema nia kultura/moris. 4. Perserva ita nia kultura rasik. 5. Kontribui ba estabilidadi no dezenvolvimentu iha ema nia rain. 6. Seluk-seluk tan.

Konkluzaun
“Assosiasaun Timoroan iha Peterborough” laos atu servi ema ida ou grupo ida ou família ida ou klosan ida ninia interesse deit. “Assosiasaun Timoroan iha Peterborough” atu halibur no servi Timoroan tomak.

Ne’e duni, husu ba maluk Timoroan hotu iha Peterborough atu fo’o ideias nebe diak, ideia nebe atu haburas, hadia. Laos ideia nebe atu estraga, sobu ou destruí. Atu nune “East Timorese Association of Peterborough” bele lao ba oin.

Habadak lia fuan “East Timorese Association of Peterborough” atu tulun integrasaun Timoroan iha sidadi Peterborough tamba situasaun politika no ekonomika iha UK bele muda derepenti i mudansa sira ne'e sei afeta Timoroan nia moris.

* Timoroan hela iha Peterborough

quarta-feira, 10 de novembro de 2010

Komemora tinan 19 Loron 12 de Novembro, Bispo Belo Hato'o Lia Menon Ba Juventude Timorense, liu-liu Ba Trabalhador Iha Rai Liur

Tinan sanulu resin sai liu ba, presizamente iha loron 12 fulan Novembru 1991, Foin sa’e Timor-Leste hamriik hanesan assuwa’in hatudu hirusmatan ba balas no baioneta hodi defende Timor nia liberdade, identidade no independensia. Barak mak mate, barak kanek, barak lakon.
12 de Novembro loron Massakre nian, loron ida triste nian. Maibé, loron kmanek mos, no murak duni! Hodi Foin sa’e, mane no feto, sira nebe eskola ka la eskola, Timor-Leste hamriik iha Mundo raiklaran hanesan Nasaun ida.

Maibé, ho indepedensia politika, ita sei seidauk hetan indpendesia ekonomika. Famílias barak iha Timor laran mak sei susar. Susar ba uma (habitação), susar ba hahan (alimentação), ba aimoruk (saúde), susar ba dalan (estradas e comunicações). Iha ita nia rai seidauk iha industria ka fábrikas atu fo serbisu ba ema, liu liu ba foin sa’e sira. Tan nee, barak ba buka sorte iha rai liur: Inglaterra, Irlanda, Portugal, Malásia, Indonésia, Austrália, etc.

Iha aspektu ida, ita sente triste, tan ba Foin sa’e sira hakur tasi ba buka serbisu no matenek iha ema nia rain. Maibé, iha aspektu seluk, ita rekonhese katak ida nee hanesan oportunidade ida, atu Timor oan sira bele hatene rai seluk, povu seluk, hetan eksperiensia internasional. Aspektu ida importante, mak sira mos fo kontribuisaum ba nasuan seluk nia dezenvolvimentu, ba Mundu tomak nia diak.

Ohin loron iha “era da globalização”, eme wain husik sira nia pátria ba hela no serbisu iha nasaun seluk. Iha nee, importante tebes, tanba ita bele hatudu ita nia dignidade hanesan Timor oan: ema nebé hadomi “respeito dos direitos humanos”, “paz”, “disciplina”, “ordem” “trabalho”.

Dala barak ita rona Timor oan sira hirus malu, baku malu no oho malu. Ita rona mos balu saran-an ba violensia, alkool, droga no buat seluk tan.
Atan há’u bele kompreende maluk foin sa’e sira nia situasaun. Maibé, importante liu mak ita hatudu-an hanesan Povo Timor nebe hakarak harii sira nia Rai Doben Timor ho serbisu, ho sakrifisiu. Ita hein katak, “Trabalhadores Timorenses” sei kontribui ba dezenvolvimento material no sosial Timor-Leste nian.

Iha Ai-laran, funu nain sira dehan: “A Luta continua!”. Ohin mos, Luta ida nee kontinua: ba ema hotu-hotu, Iha Rai laran no iha Rai liur. Ho ita nia serbisu, ita nia estudu, Ita nia osan, ita nia kultura. Timor-Leste nia futuru iha ita kabaz leten. Ita nia Oan no Bei Ona sira sei hetan diak ho sakrifisiu nebe jerasuan ida ne’e lori daudaun!

Ba Foin Sa’e sira nebé serbisu iha Rai liur, atan hau hato’o há’u nia solidariedade, há’u nia orasaun, no há’u nia domin.

Viva os Heróis do 12 de Novembro! Viva a Juventude de Timor-Leste! Viva Loriku Assuwa’in!

Porto, 10 de Novembro de 2010.
Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo